O studiju i fakultetu

Shemu studija, tzv. hodogram, s brojem ECTS bodova, trajanjem i uvjetima za upis pojedinog kolegija možeš pronaći niže. Preddiplomski studij anglistike traje 6 semestara, nosi 90 ECTS bodova i njegovim završetkom stječe se akademski naziv „sveučilišni prvostupnik engleskog jezika i književnosti” (univ. bacc. philol. angl.).
Upis na svaki sljedeći kolegij na neki je način uvjetovan kolegijem iz iste skupine iz prethodnog semestra. Primjerice, CEL 2 možeš upisati u ljetnom semestru ako si odslušao, a nisi nužno položio CEL 1, no ispitu iz CEL-a 2 možeš pristupiti tek nakon što položiš CEL 1. Za upis na Sintaksu engleskog jezika I – vrste riječi moraš imati položen Uvod u lingvistički studij engleskog jezika.

Prouči hodograme koji se nalaze na stranicama Odsjeka (u izborniku „Studij”, a ovdje za prijediplomski) za više informacija. Još informacija možeš pronaći i na Theti.

Primarni izvor informacija vezanih uz studij anglistike, uz Omegu i potencijalne mailing liste određenih profesora, bit će oglasna ploča. Iako možda postoje pojedinci koji će iste sekunde svaku obavijest s Oglasne ploče podijeliti u groupchatu (što će možda dovesti do toga da dobiješ poruku svakih 10 minuta zbog čega ćeš isključiti obavijesti i zapravo propustiti neku bitnu informaciju), postoji lakši način da saznaš bitne informacije na vrijeme. Ako koristiš Google Chrome, preporučujemo ti da instaliraš proširenje RSS Feed Reader (ili, ako koristiš Firefox, Feedbro) koje će periodično provjeravati je li objavljena nova obavijest na oglasnoj ploči. Samo otvori Oglasnu ploču na mrežnim stranicama Odsjeka te ju dodaj klikom na ikonu proširenja koja se nalazi kraj adresne trake. Možeš mirno surfati dok će te proširenje obavijestiti ima li nešto novog. Slične aplikacije dostupne su i za mobilne uređaje, primjerice Feedly (linkovi do mobilnih aplikacija nalaze se na dnu stranice).

Upisi godine, odnosno semestra, obavljaju se na Studomatu. Pomoću te aplikacije upisivat ćeš godinu, semestar i kolegije te prijavljivati i odjavljivati ispite, kontrolirati razinu prava na prehranu, provjeravati novčane obveze prema Fakultetu i još mnogo drugih stvari. Mali heads-up: pripremi se na dugogodišnji love – hate odnos sa Studomatom. ☺
Početkom svake akademske godine i semestra moraš upisati kolegije u Studomatu. Prati mrežne stranice Fakultete i Odsjeka za obavijesti kada će upisi biti otvoreni. No prije negoli kreneš s ostatkom FFZG-a u pohod na Studomat na dan kada se otvore upisi, provjeri već sada stanje na Studomatu. Ulogiraj se s dobivenim podacima i provjeri imaš li već upisane obavezne kolegije. U prvom semestru prijediplomskog studija anglistike obavezni su kolegiji Suvremeni engleski jezik (CEL) 1, Uvod u lingvistiku i Uvod u književnost te bi ti oni već trebali biti upisani, dok kolegij iz jezičnih kompetencija odabireš sam pri upisima (o datumu upisa ćeš obavijest dobiti na fakultetsku mejl adresu). Upisane kolegije možeš provjeriti tako da u desnom stupcu klikneš na „Podaci o studentu” i zatim na „Status predmeta”. Ako su svi obavezni kolegiji već upisani, tada ćeš morati upisati samo izborne, kojih na prvoj godini anglistike nema.

Mali savjet unaprijed: može doći do gužve na Studomatu na dan kada se otvore upisi – velike gužve – pa će možda trebati nekoliko minuta da uđeš u sustav i uspiješ upisati kolegije koje želiš. Anglistika je studij koji je uglavnom koncipiran tako da se na prvoj godini ne moraš nadmetati da upišeš određen izborni kolegij jer su svi kolegiji koji će biti ponuđeni na Studomatu s anglistike biti obavezni i zatvorenog tipa, što znači da ih nitko osim anglista ne može upisati. Izuzetak su spomenute jezične kompetencije i TZK (da, i na fakultetu je obavezno ići na tjelesni). Ovo vrijedi samo za anglistiku, pa provjeri kako stvari stoje na tvojoj drugoj studijskoj grupi. Kako je biti u Igrama gladi, osjetit ćeš prije početka drugog semestra kada ćeš prvi puta birati izborne kolegije. Detaljne upute o upisu u grupe za TZK te o jezičnim kompetencijama pronaći ćeš u nastavku vodiča.

Prije početka nastave morat ćeš otići na tri sastanka brucoša. Prvi će biti za sve brucoše (na razini fakulteta) te će na njemu biti predstavljeni članovi uprave i pročelnici naših odsjeka, a dobit ćeš i neke opće informacije o radu Fakulteta. Najvjerojatnije ćete biti podijeljeni u dvije skupine na temelju studijskih grupa, ali potrebno je prisustvovati sastanku samo jedne grupe (osim ako želiš slušati o istim stvarima dva puta). Sastanak će se (najvjerojatnije) održati u dvorani D7, koja se nalazi tik uz Studentsku službu (referadu). Nakon toga održat će se sastanci na razini svakog od odsjeka na kojima studiraš. Predstavit će vam se nastavnici i ostali djelatnici odsjeka te će vam objasniti kako i kada se upisujete u grupe za predmete – u slučaju anglistike, u grupe za CEL i književnost. Prije toga bi bilo dobro proučiti i pripremiti svoj raspored predavanja. Savjetujemo ti da imaš jednu ili dvije grupe za CEL i književnost u rezervi, za svaki slučaj.

Sve informacije, uključujući lokacije i termine sastanaka, bit će pravovremeno objavljene na stranicama FFZG-a i Odsjeka.

CEL i Uvod u studij engleske književnosti realizirat će se u manjim grupama, što znači da ćeš imati više termina grupa između kojih možeš odabrati onu koja ti najviše odgovara u raspored, odnosno moraš odabrati neku koja ti se ne preklapa s drugim predavanjima. Upisuješ jednu grupu, tj. termin, za CEL i jednu za Uvod u književnost. Ako upisuješ grupu 1 iz CEL-a, ne moraš odabrati grupu 1 i iz Uvoda u književnost. Ovo su dva odvojena kolegija, grupe iz CEL-a nemaju veze s grupama iz književnosti. Možeš ih kombinirati kako te volja. Također, u ljetnom semestru pri upisu u CEL-a 2 ne moraš odabrati istog profesora kod kojeg si slušao CEL 1.

Nakon što željeni predmet iz skupine jezičnih kompetencija upišeš na Studomatu, grupe iz tog predmeta tipično ćeš morati upisati na štandovima tijekom orijentacijskog dana. Profesori jezika za kojima je pomama manja ponekad dopuštaju i da se studenti prvi puta upišu tek na prvom predavanju. Ipak, preporučujemo da si po mogućnosti na orijentacijskom danu rezerviraš mjesto, za svaki slučaj.

Raspored nastave za kolegije na anglistici možeš provjeriti ovdje na stranicama Odsjeka. Raspored nastave za sve kolegije na Fakultetu možeš naći na stranicama Fakulteta. Raspored na stranicama Odsjeka za anglistiku češće se ažurira i precizniji je od rasporeda na stranicama Fakulteta. Prati oba za eventualne promjene. Nažalost, može doći do toga da se raspored na razini fakulteta konačno „stabilizira” tek tjedan ili dva nakon početka semestra. Ovo je neizbježno zbog velikog broja kolegija te ograničenog prostora na Fakultetu.

4.1. Kolizije

Može se dogoditi da se ne uspiješ upisati u željenu grupu ili završiš u grupi zbog koje imaš koliziju (tj. preklapanje nastave) na drugoj studijskoj grupi. Ili jednostavno dođe do kolizija obaveznih kolegija na anglistici i obaveznih kolegija na tvojoj drugoj studijskoj grupi.
Kolizije su dio tradicije FFZG-a. Više su pravilo nego iznimka.
U tom slučaju pokušaj se zamijeniti s nekim od kolega za drugi termin grupe ili, ako je to moguće, zamijeni se za drugi termin kolegija s druge studijske grupe. Iako je malo vjerojatno, može doći do kolizije koju nažalost ni na koji način ne možeš izbjeći. U tom slučaju primjenjuje se „hijerarhija prioriteta vrsta kolegija”: jezične vježbe > seminari > predavanja. U tom slučaju moraš imati 50 % dolazaka na oba kolegija s kojima imaš koliziju. Uvijek možeš zamoliti profesore da ti izađu u susret i zajednički možete pronaći neko rješenje.
Potvrdu o koliziji možeš podići u tajništvu Odsjeka za anglistiku ili isprintati te ju dati jednom profesoru da potpiše, a zatim ju odnijeti profesoru s drugog predmeta u koliziji.  To obično moraš učiniti za oba profesora. Provjeri kakav je postupak za izdavanje potvrda o kolizijama na tvom drugom odsjeku.
Ovdje možeš pronaći Pravilnik o studiranju na FFZG-u iz 2024. godine koji detaljnije ilustrira situacije s kolizijama. Alternativno, možeš se konzultirati sa svojim big siblingom, koji ti može prenijeti svoja iskustva o „obvezatnosti” dolaženja na predavanja iz određenog kolegija. ☺

(ilitiga Suvremeni engleski jezik)

Nastava ovog notornog kolegija realizirana je u manjim grupama po dvije sesije/termina od sat i pol tjedno. Kao i na svim kolegijima, imaš pravo izostati maksimalno tri puta, a za veći broj izostanaka moraš imati vrlo dobar razlog. Previše izostanaka onemogućit će ti izlazak na ispit, a ako si obratio pozornost na hodogram, ako ne možeš izaći na ispit iz CEL-a onda ne možeš očistiti godinu. Kako je CEL, kao i ostale jezične vježbe na anglistici, upisno povezan, time gubiš minimalno godinu dana studiranja. Ukoliko ne položiš usmeni ispit do kraja ispitnog roka, moraš ponovno izaći na pismeni ispit u sljedećem redovnom roku.
Na CEL-u ćeš naučiti kako samostalno i kontinuirano raditi na razvijanju visokog stupnja sposobnosti razumijevanja te sposobnosti pismenog i usmenog izražavanja na engleskome jeziku. Također, cilj je naučiti koristiti različite priručnike, prvenstveno rječnike i gramatike, što je nužno za samostalan rad na tekstu i preduvjet je za praćenje ostalih kolegija. Bez obzira što si možda čuo o pojedinom lektoru, svatko je od njih stručnjak za engleski jezik i bez obzira kojeg lektora ili lektoricu odabrao, bit ćeš u dobrim rukama. ☺

Na konačnu ocjenu iz CEL-a utječe nekoliko elemenata vrednovanja:

• redovno pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi
• tutorial – individualno ispitivanje za koje moraš pročitati jedno suvremeno književno djelo, pripremiti vokabular koji ćeš odgovarati te pripremiti usmenu prezentaciju o djelu
• pismeni ispit – ako si ispunio predviđene obveze (redovno pohađanje, zadaće, testovi, tutorial), pristupaš pismenom ispitu
• usmeni ispit – nakon položenog pismenog ispita pristupaš usmenom ispitu nakon kojeg, ako ga prođeš, lektor utvrđuje konačnu ocjenu.

Više informacija o tome kako izgleda nastava, tutoriali te kako je koncipiran ispit dobit ćeš na prvom satu CEL-a, a uvijek se možeš obratiti i svom big siblingu.

Većina studenata prijediplomskog studija u svom studijskom programu imaju „Jezične kompetencije”, prethodno poznate pod nazivom „Strani jezik za akademske potrebe”. Radi se o predmetima jezika koje student obvezatno upisuje, a koji mogu biti strani jezici ili hrvatski jezik. Ako student dvopredmetnog studija u oba studijska programa ima „Jezične kompetencije”, onda obvezatno upisuje jedan jezični predmet, a na drugoj studijskoj grupi bodove prikuplja upisivanjem zamjenskog kolegija (to može biti i još jedan strani jezik, ali kao izborni kolegij).
Loša je vijest da u slučaju da tvoja druga studijska grupa ima u svom programu predviđene „Jezične kompetencije”, zbog toga što studiraš anglistiku nećeš moći odabrati engleski, već neki drugi jezik.
„Jezične kompetencije” upisuješ dolaskom na prvi sat tekuće akademske godine ili – preporučljivije – već tijekom Orijentacijskog dana, gdje ćeš se zabilježiti na štandu Centra za strane jezike, prema rasporedu koji je objavljen na oglasnoj ploči i web stranici Centra za strane jezike. Kolegij je potrebno upisati i u Studomatu. Broj 1 u nazivu kolegija označava prvi semestar slušanja kolegija, bez obzira o kojoj godini učenja je riječ.

Svakako provjeri je li i programom tvojeg drugog studija također predviđen predmet jezičnih kompetencija. To možeš učiniti na mrežnim stranicama Fakulteta i Odsjeka svoje druge studijske grupe ili u ECTS Informacijskom paketu (Theta).
Jezične kompetencije izvode se dvosemestralno kroz dva zasebna kolegija. U prvom, zimskom semestru, na kraju semestra polažeš ispit, ali se ocjena iz njega ne upisuje u Studomat. U drugom, ljetnom semestru, također polažeš ispit, a za taj predmet u Studomat se upisuje ocjena u koju se ubrajaju i ocjene koje si dobio/la u prvome semestru. Kolegij je potrebno upisati i u zimskom i u ljetnom semestru u Studomat. Oba kolegija nose po 2 ECTS boda te na kraju stječeš sveukupno 4 ECTS boda. Za više informacija posjeti službene stranice Centra za strane jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ili se možeš obratiti svom big siblingu.

Tjelesna i zdravstvena kultura obavezan je kolegij za sve studente na prve dvije godine prijediplomskog studija. Nastava se izvodi putem vježbi tijekom sva četiri semestra (TZK 1, TZK 2 TZK 3 i TZK 4).
Izbor aktivnosti i raspored njihova održavanja možeš provjeriti na mrežnim stranicama Katedre za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Broj aktivnosti zaista je velik te smo sigurni da ćeš sigurno naći nešto za sebe ovisno o tvom rasporedu i interesima. Odabir kineziološke aktivnosti ovisi o tvom interesu, rasporedu predavanja i mogućnostima, a predznanje nije potrebno. Možeš odabrati osnovnu redovnu aktivnost iz A-programa ili pak fakultativnu interesnu iz B-programa koju je potrebno platiti. Pripazi – grupe su brojčano ograničene ovisno o specifičnosti kineziološke aktivnosti.
Prijava na odabranu aktivnost vrši se isključivo elektronskim putem.

Kada se prijavljuješ, odaberi samo jednu aktivnost, tj. sport koji želiš jednom tjedno pohađati, a da nije u koliziji s tvojim rasporedom studija na fakultetu.
Prati mrežne stranice Katedre, gdje će biti objavljene informacije o vremenu i datumu upisa u aktivnosti, kao i o tome kada započinje praktični dio nastave. Prema rasporedu i mjestu održavanja, dođi sa sportskom opremom (s obzirom na sport – trenirka, kratke hlače, tajice, T-shirt, tenisice) na prvi sat. Na svaki sat obavezno ponesi iksicu jer se ona koristi za evidenciju dolazaka. Kineziološku aktivnost koju odabereš pohađaš cijeli semestar. Promjena aktivnosti moguća je u sljedećem semestru, a tijekom semestra, isključivo u dogovoru s predmetnim nastavnikom. Dolasci u termine ostalim nositeljima neće se priznavati. Po završetku semestra nisu garantirane nadoknade! Pazi na dolaske, jer ako ne skupiš dovoljan broj dolazaka tijekom semestra trebat ćeš ponovno upisati taj semestar kolegija TZK!
Iz TZK-a nećeš dobiti brojčanu ocjenu, već će ti u Studomat biti upisan prolaz (P), koji dobivaš redovitošću pohađanja nastave i izvršenjem obaveza na kraju svakog semestra. Većina aktivnosti zahtijeva minimalno 10 dolazaka, a poneki (poput planinarsko-pješačkih tura, koje zahtijevaju 5 dolazaka) imaju specifičnu dinamiku.
Ako imaš pitanja o prijepisu ocjena ili prilagodbi nastavnih obveza po sportskoj ili zdravstvenoj osnovi, uputi se ovdje.

Za upis na drugu godinu prijediplomskog studija morat ćeš obaviti sistematski pregled kod liječnice nadležne za Filozofski fakultet. Kako izgleda sistematski pregled možeš pročitati ovdje. Sve informacije dobit ćeš na vrijeme, samo prati obavijesti na mrežnim stranicama Fakulteta i svoju fakultetsku mejl-adresu.
U slučaju bolesti javljaš se svojem liječniku, a naravno, u slučaju potrebe za hitnom intervencijom – Hitnoj pomoći. Dodatne upute možeš pronaći ovdje, a više informacija možeš potražiti u Info centru ili Studentskoj službi.

U veljači 2019. godine, FFZG konačno je dobio i vlastitu menzu, na katu –1. Radno vrijeme joj je od 11:00 do 15:00 sati. Ulaz u menzu nalazi se niz stepenice na južnoj strani aule, odmah pored hodnika prema knjižnici, a možeš ga pronaći i slijedeći smiješno velike redove koji se gotovo svakog dana ondje pojave u vrijeme otvaranja menze.

Kolegiji se u pravilu polažu preko ispita, ali neke možeš kolokvirati. Što to znači? Nastavno gradivo koje se inače provjerava na ispitu tijekom rokova (posebnih dijelova godine, uglavnom u veljači i lipnju, kada se nastava ne izvodi) može se podijeliti na manje cjeline te se postepeno provjeravati putem kolokvija, vrste ispita koja se provodi za vrijeme predavanja. Konačna je ocjena u većini slučajeva prosječna ocjena svih kolokvija, a u nekim slučajevima sakupljaš bodove na kolokvijima te je tada konačna ocjena uvjetovana ukupnim brojem sakupljenih bodova.

Na anglistici, provjera znanja putem kolokvija tipična je za lingvističke i književne kolegije. Na književnim kolegijima gradivo ćeš polagati kroz dva kolokvija te će u konačnu ocjenu, osim ocjena iz kolokvija, ući i ocjena iz seminarskog rada te u nekim slučajevima i aktivnost na nastavi te dodatne zadaće.
Ako položiš oba kolokvija na nekom kolegiju, možeš prihvatiti ocjenu i u tom slučaju ne izlaziš na ispit. Ako padneš neki od kolokvija ili samo nisi zadovoljan ponuđenom konačnom ocjenom, izlaziš na ispit. U nekim slučajevima moguće je „ispraviti” kolokvij, ali to ovisi o profesoru. Bez obzira jesi li neki kolegij kolokvirao ili položio preko ispita, uvijek moraš prijaviti ispitni rok u Studomat kako bi ti ocjena mogla biti evidentirana.

Datumi održavanja ispita objavljuju se prvo na mrežnim stranicama Odsjeka, a nakon početka rokova možeš ih provjeriti i na Studomatu: Ispiti > Pregled ispitnih rokova. Ne brini ako još nema rokova na popisu u Studomatu, pojavit će se na vrijeme kada zastava službeno završi za taj semestar.
Pripazi na rokove prijave i odjave ispita, jer nakon što oni isteknu nećeš moći naknadno prijaviti, tj. odjaviti ispite. Ne možeš pristupiti ispitu ako ga nisi prethodno prijavio na Studomatu, a ako zaboraviš odjaviti ispit na koji si ipak odlučio ne izaći, profesor će ti morati zabilježiti pad te si potrošio jedan ispitni rok. Na pojedini ispit od 2024.  godine možeš izaći maksimalno 4 puta u istoj akademskoj godini, bez ograničenja na ukupan broj izlazaka kroz više godina. Prethodno je postojalo ograničenje na 8 izlazaka prije gubljenja prava studiranja, no to je ograničenje ukinuto.
Više o studiranju na FFZG-u možeš naći u Pravilniku o studiranju.

Studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini iz položenih ispita ostvarili 55 ECTS bodova ili više oslobođeni su plaćanja participacije. Studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili između 30 bodova (uključivo) i 54 (uključivo) ECTS bodova obvezni su participirati u troškovima studija na način da se visina participacije obračunava kao razlika između broja upisanih i broja položenih bodova, pomnoženih s propisanom cijenom jednog boda po ECTS-u (16 €). Studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili manje od 30 ECTS bodova plaćaju maksimalni iznos participacije (tzv. školarinu) u iznosu od 955,60 €.
Studentima prve godine prijediplomskog studija anglistike Ministarstvo u potpunosti pokriva troškove studiranja. No, pripazi ako i koliko ECTS bodova prenosiš pri upisu u drugu godinu!
Detaljnije upute nalaze se u Pravilniku o studiranju na FFZG-u.

Anglistika je na prijediplomskoj razini koncipirana kao dvopredmetni studij, što znači da moraš završiti i prijediplomski studij anglistike i prijediplomski studij tvoje druge studijske grupe kako bi mogao upisati diplomski studij. Nema „parcijale”.
Odsjek za anglistiku nudi 2 smjera diplomskih studija iz područja anglistike (književno-lingvističko-prevoditeljski, tzv. „opći0” smjer i nastavnički smjer). Oba smjera traju 4 semestra; opći možeš studirati kao jednopredmetni ili dvopredmetni, dok se nastavnički studira isključivo kao dvopredmetni studij. Za upis na studij potreban je završeni prijediplomski studij anglistike te ispunjavanje ostalih uvjeta koje propiše Odsjek ili Fakultet. Studenti se pri odabiru diplomskog smjera rangiraju prema prosjeku ocjena, gdje studenti s višim prosjekom imaju prednost. Svake godine fakultet objavljuje dokument „Upisni kriteriji i razlikovne obaveze za upis u prvu godinu diplomskih studija”, u kojemu možeš pronaći detaljnije kriterije upisa na svaki diplomski studij.
Završetkom općeg smjera diplomskog studija stječeš naziv magistar (m) ili magistra (ž) engleskog jezika i književnosti (univ. mag. philol. angl.), a završetkom nastavničkog smjera magistar/magistra edukacije engleskog jezika i književnosti (univ. mag. educ. philol. angl.).

Studiranjem na FFZG-u imaš besplatan pristup Microsoftovom paketu Office 365 Education Plus. Ovaj ti paket omogućava da instaliraš sve programe Microsoft Office paketa kao što su Word, PowerPoint, Excel, Outlook, Publisher i Access na čak 5 računala. Osim alata koji će ti pomoći pri pisanju seminara ili izradi prezentacija, ovaj paket dolazi s 1 TB prostora za pohranu na servisu OneDrive. Sve što ti treba je e-mail adresa koju si dobio od Fakulteta (@ffzg.hr), dok paket možeš koristiti neograničeno dok god studiraš na FFZG-u ili dok se iz njega ne ispišeš.
Više informacija potraži na Officeovoj stranici i na stranicama fakulteta.

Bežičnoj mreži FFZG-a možeš pristupiti Windows, Android, iOS, Mac OSX, ChromeOS uređajima, a sve što ti treba su tvoji AAI@EduHr podaci (korisničko ime @ffzg.hr i lozinka). Više informacija zajedno s detaljnim uputama naći ćeš na stranicama Službe za informatiku.

Informacije o aktivnostima na Fakultetu možeš primati i putem FFZG mailing liste. Kao brucoši, svi su automatski prijavljeni na listu student-svima. Ondje ćete dobivati važne, službene obavijesti o upisima, kvarovima, novostima iz Uprave, ali i mnogo dodatnih informacija o predavanjima, koncertima, stipendijama i sl. Preporučamo pregledavati novopridošle mejlove barem jednom dnevno kako ti ne bi promaklo nešto važno.

Knjižnica Filozofskog fakulteta druga je po veličini knjižnica u Zagrebu, odmah nakon Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te najveća sveučilišna knjižnica u Hrvatskoj sa svojim fondom od nešto više od 600 000 svezaka. Članstvo u Knjižnici se aktivira upisom u knjižničnu bazu podataka, za što je potreban AAI@EduHr korisnički račun. Upis se može obaviti na informacijskim pultovima na svim katovima Knjižnice u radno vrijeme (pon–pet: 8–20 h / sub: 9–14 h). Prilikom upisa knjižničar će evidentirati tvoju adresu i ostale kontakt podatke. AAI@EduHr korisnički račun trebao si dobiti prilikom upisa na FFZG, a ako nisi ili si slučajno zaboravio lozinku, obrati se Službi za informatiku. Sva građa koja u katalogu ima status “dostupno/available” može se slobodno posuđivati bez obzira na to gdje se nalazi, u Zatvorenom spremištu ili na katovima Knjižnice. Više o korištenju i posudbi građe možeš pročitati ovdje. U slučaju da trebaš pregledati i čitati sve brojeve (jednog ili nekoliko) naslova časopisa, slobodno ih naruči na bilo kojem od info-pultova Knjižnice.

U knjižnici možeš koristiti stolna računala koja se već tamo i nalaze ili možeš ponijeti sa sobom svoje prijenosno računalo.
Za prijavu na računala koja se nalaze u Knjižnici bit će ti potrebni tvoji AAI@EduHr korisnički podaci. Na računala u prizemlju mogu se prijaviti (ulogirati) svi korisnici koji posjeduju AAI@EduHr elektronički identitet izdan na Sveučilištu u Zagrebu, dok se na računala na katovima mogu prijaviti samo korisnici koji posjeduju AAI@EduHr identitet koji je izdao FFZG. Nakon završetka rada na računalu moraš se odjaviti (log out)! U suprotnom korisnik koji dolazi nakon tebe ima pristup tvojim privatnim podacima! Pritisni Ctrl + Alt + Del na tipkovnici za prikaz prozora s mogućnostima i odaberi Log off. Ako ne možeš kliknuti na gumb Log off, pritisni  (a.k.a. Win ili Windows key) + R, upiši logoff i zatim pritisni Enter. Svi podaci koje si tijekom rada spremio na disk računala, nestat će nakon što se odjaviš. Ako su ti potrebni, spremi ih na USB. Računalo će te automatski odjaviti nakon 30 minuta neaktivnosti.

S prijenosnog računala internetu možeš pristupiti putem bežične mreže. Za spajanje na bežičnu mrežu FFZG-a potrebni su AAI@EduHr korisnički podaci izdani na Filozofskom fakultetu. Upute za spajanje na bežičnu mrežu, kao i potrebni programi nalaze se na stranicama Službe za informatiku. Na svakom radnom mjestu u čitaonicama koje nije opremljeno stolnim računalom, nalaze se strujni i mrežni priključci za prijenosna računala. Nažalost, mrežni priključci za sada ne rade.
Građa iz knjižnice može se posuditi na 2 tjedna, ali se može produžiti do maksimalno 6 tjedana i to na informacijskom pultu, ali i preko web sučelja. Bez brige, nema zakasnine, no knjige moraš vratiti kako bi upisao sljedeću godinu studija ili završio studij. ☺

Sustav e-Građani projekt je Vlade Republike Hrvatske pokrenut s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga.
Kao akademski građanin ili građanka, možeš pristupiti sustavu e-Građani pomoću svojih AAI@EduHr korisničkih podataka. Otvori mrežne stranice sustava e-Građani, klikni na „Prijavite se” u gornjem desnom kutu, na sljedećem zaslonu klikni na „Dozvoli”, na sljedećem zaslonu klikni na „Prijava” kraj AAI@EduHr znaka, otvorit će se prozor u koji ćeš unijeti svoje AAI@EduHr podatke i kliknuti na „Prijavi se”. Otvorit će se tvoj osobni korisnički pretinac. Više informacija možeš pronaći na stranicama sustava e-Građani, ali zasad ćemo izdvojiti kako kroz ovaj sustav možeš dobiti i isprintati potvrdu o prebivalištu (potrebno za podizanje razine prava prehrane, a i možeš izbjeći odlazak i gužvu u policijskoj postaji), potvrdu o statusu redovnog studenta (potrebno kod prijava za stipendije ili za subvencioniranje prijevoza) te regulirati status svog zdravstvenog osiguranja.